Dubinska pumpa jedna je od mnogih vrsta tlačnih pumpi. Upotrebljava se za crpljenje vode s vrlo velikih dubina. Ima vijčanu ili monoblok konstrukciju i radi na principu centrifugalne pumpe. Namijenjena je radu u vodi te ima široku primjenu u industriji i kućanstvima. Dubinska pumpa, između ostalog, neophodna je za crpljenje vode iz dubokih bunara. Provjerimo na koje parametre treba obratiti pozornost pri odabiru odgovarajuće dubinske pumpe.
Energetska učinkovitost i pouzdanost u radu
Odgovarajuća dubinska pumpa prije svega treba biti učinkovita i pouzdana. Visoku učinkovitost trebaju pratiti energetska štedljivost i pouzdan rad u svim uvjetima. Troškovi rada dubinske pumpe ne bi trebali biti previsoki. Dubinska pumpa mora imati nizak koeficijent energetske potrošnje. Treba je koristiti u području najviše učinkovitosti. Dubinska pumpa bit će energetski učinkovita ako je pravilno odabrana prema vrsti bunara, promjeru i dubini bušotine, dubini vodnog ogledala, visini zgrade, potrebama za vodom i udaljenosti bunara od zgrade. Snaga motora, koja se obično kreće u rasponu od 500W-1500W, također je vrlo važna za učinkovitost pumpe. Važan je i toplinski parametar, odnosno dopuštena temperatura tekućine.
Kapacitet pumpe Q i visina dizanja H
Određivanje parametra kapaciteta pumpe temelji se na utvrđivanju radne točke. Kapacitet pumpe izražava se u dm3/s ili m3/h, odnosno označava volumen tekućine koji će biti prepumpan u određenoj jedinici vremena. Jednostavnije rečeno - kapacitet pumpe vrijednost je protoka potrebna za podmirivanje potreba za vodom. Kapacitet pumpe s jedne strane mora odgovarati potrebama objekta koji opskrbljuje, a s druge mora biti prilagođen kapacitetu bunara i otporima protoka. Kapacitet pumpe uvijek mora biti manji od kapaciteta bunara.
Visina dizanja tekućine izražava se u metrima stupca tekućine i određuje tlak koji pumpa treba stvoriti, uzimajući u obzir približno 20% linijskih i lokalnih gubitaka. Geometrijska visina dizanja razlika je između najviše smještenog potrošača tekućine i vodnog ogledala. Najbolje je izmjeriti udaljenost od vodnog ogledala do vodnog priključka u zgradi, a zatim od priključka do najviše izljevne točke. Obje vrijednosti treba zbrojiti, a zatim im dodati 20% geometrijske visine dizanja te još 20 metara, čime će se osigurati odgovarajuća vrijednost potrebnog tlaka na slavini.
