Gumb na radijatoru ima pet brojeva i pahuljicu, a upute za upotrebu nitko nikad nije priložio. Odatle potječe većina kućnih nesporazuma s grijanjem: netko okreće na maksimum da bi se prostor brže zagrijao, netko drugi prije odlaska na posao sve zatvara do kraja, a račun svejedno stigne veći nego što bi trebao. W ovom članku objašnjavamo što znače ti brojevi, koja je temperatura prikladna za koju prostoriju i koliko se stvarno može uštedjeti smanjenjem postavke za jedan stupanj.
Što znače brojevi na termostatskoj glavi
Najvažnije za početak: broj na gumbu ne označava snagu grijanja, nego temperaturu koju želiš u sobi. Termostatska glava u sebi ima senzor koji mjeri okolni zrak i sam otvara ili zatvara dotok vruće vode do radijatora. Zadaješ cilj, a ne jačinu.
Pojedini položaji odgovaraju otprilike ovim temperaturama:
| Položaj | Temperatura | Gdje se preporučuje |
|---|---|---|
| ❄ | oko 6 do 8 °C | samo zaštita od smrzavanja instalacije |
| 1 | oko 12 do 14 °C | vjetrobran, garaža, pomoćne prostorije |
| 2 | oko 15 do 16 °C | spavaća soba |
| 3 | oko 20 do 22 °C | dnevni boravak, dnevna soba, radna soba |
| 4 | oko 22 do 24 °C | kupaonica |
| 5 | oko 26 do 28 °C | krajnja vrijednost, nepotrebna za svakodnevnu upotrebu |
Rasponi se pomalo razlikuju ovisno o proizvođaču termostatske glave, pa ih shvati kao okvirne vrijednosti, a ne kao precizne stupnjeve. Načelo je, međutim, isto za sve: što je broj veći, to će u prostoriji biti toplije prije nego što radijator prestane grijati.
Zašto postavka ne utječe na brzinu zagrijavanja prostorije
To je vjerojatno najčešći nesporazum povezan s grijanjem. Kad se vratiš u ohlađen stan, instinkt ti govori da okreneš gumb do kraja i tako ubrzaš zagrijavanje. No termostatska glava ne funkcionira kao papučica gasa.
Ako je u sobi hladnije od zadane temperature, ventil se otvara do kraja, bez obzira na to je li postavljen na trojku ili peticu. Do radijatora dotječe potpuno ista količina vruće vode. Razlika se pojavljuje tek na kraju: na trojci će radijator prekinuti dotok kada se u sobi temperatura povisi na 20 do 22 stupnja, a na petici će nastaviti grijati sve do 26 ili 28. Soba će se zagrijati jednako brzo, samo što se u drugom slučaju grijanje neće zaustaviti kada postane ugodno.
Rezultat je da plaćaš pregrijavanje, a ne brzinu. Ako želiš da se prostorija brže zagrije, učinkovitije je osloboditi radijator i zatvoriti vrata nego mijenjati postavke.
Koja temperatura u kojoj prostoriji
Postaviti istu temperaturu svugdje praktično je, ali skupo. Najviše se uštedi upravo različitim podešavanjem: u kuhinji i spavaćoj sobi jednostavno ti ne treba toliko stupnjeva kao u dnevnom boravku.
Kao polazište mogu poslužiti smjernice Svjetske zdravstvene organizacije (Housing and Health Guidelines). WHO navodi 18°C kao minimalnu sigurnu temperaturu za zdrave odrasle osobe tijekom sezone grijanja. Ispod te granice raste rizik od zdravstvenih problema, osobito kod djece i starijih osoba, pa nije dobro pretjerano štedjeti na grijanju.
- Dnevni boravak: 20 do 22°C. Ovdje provodiš najviše vremena mirujući, pa najjače osjećaš hladnoću.
- Spavaća soba: 15 do 18°C. Hladniji zrak pogoduje boljem snu, a pod poplunom je ionako toplo.
- Kupaonica: 22 do 24°C. Jedina je to prostorija u kojoj si mokar i razodjeven, pa je viša temperatura ovdje opravdana.
- Kuhinja: 18 do 20°C. Pećnica, ploča za kuhanje i hladnjak sami oslobađaju dosta topline.
- Prostorije koje se rijetko koriste: najmanje 15°C. Ne niže jer ohlađeni zidovi počinju skupljati vlagu.
Snižavanje temperature noću i tijekom odsutnosti
Isključivanje svih radijatora prije odlaska na posao čini se kao najjednostavniji način uštede. W praksi se to obično ne isplati, a vrijedi znati zašto.
Toplina nije samo u zraku. Pohranjuju je zidovi, podovi, namještaj i cijela građevina. Nekoliko sati bez grijanja ne hladi samo zrak, koji se brzo zagrijava, nego i sve te površine koje se zagrijavaju sporo i uz velike troškove. Po povratku sustav grijanja mora nadoknaditi sav taj gubitak, a za to troši više energije nego što bi bilo potrebno za održavanje nešto niže temperature tijekom tog vremena.
Zato je razumnije smanjiti temperaturu za 2 do 3 stupnja, primjerice okrenuti regulator s trojke na dvojku, nego ga zavrnuti na nulu. Dom se tada neće stići ohladiti, a nećeš dodatno plaćati ponovno zagrijavanje zidova.
Koliko ćeš uštedjeti ako smanjiš grijanje za jedan stupanj
W energetskom sektoru vrijedi jednostavno praktično pravilo: svaki stupanj niže znači oko 5 do 8 posto manju potrošnju toplinske energije, u prosjeku oko 6 posto. Istu vrijednost neovisno navode njemačka energetska agencija dena i poljska kampanja toplinarskog sektora „20 stupnjeva za klimu”, koju provodi Gospodarska komora za toplinarstvo Poljske.
Odakle takva brojka? Radijator predaje toplinu kako bi nadoknadio razliku između temperature u prostoriji i vanjske temperature. W sezoni grijanja ta razlika u prosjeku iznosi petnaestak stupnjeva. Jedan stupanj stoga je otprilike jedna petnaestina ukupnog rada koji instalacija mora obaviti, pa tako dolazimo do tih nekoliko posto.
Važna napomena: to je okvirno pravilo, a ne nepromjenjiva fizikalna zakonitost koja vrijedi jednako za svaku kuću. W zgradi koja je slabo toplinski izolirana ušteda u kilovatsatima bit će znatno veća jer su gubici veći. W dobro izoliranoj kući, gdje sunce i svakodnevne aktivnosti ukućana osiguravaju mnogo topline, isti jedan stupanj donijet će razmjerno manju razliku.
Zašto se u stanu u zgradi regulator ne može spustiti ispod dvojke
Ako živite u višestambenoj zgradi i termostatska glava ima graničnik koji ne dopušta spuštanje temperature, nije riječ o kvaru ni zlonamjernom postupanju uprave zgrade. To je posljedica zahtjeva navedenog u Uredbi ministra infrastrukture o tehničkim uvjetima koje moraju ispunjavati zgrade i njihov smještaj.
Vrijedi odmah napomenuti kome je ovaj propis namijenjen jer često dolazi do nesporazuma. Članak 134. određuje kakva svojstva mora imati instalacija: u zgradama koje se griju iz toplinske mreže ili vlastitog izvora na loživo ulje, plin ili električnu energiju, regulatori moraju raditi automatski i omogućavati snižavanje temperature, ali ne ispod 16°C u prostorijama s projektnom temperaturom od 20 stupnjeva i višom. To je tehnički zahtjev koji se odnosi na uređaje i projekt instalacije, a ne zabrana namijenjena stanaru niti propis koji određuje koliko stupnjeva smijete imati u dnevnom boravku.
Odakle uopće baš ta granica? Ponajprije iz brige za samu zgradu. Jako ohlađeni zidovi, osobito u kutovima, uz prozore i iza namještaja, počinju skupljati kondenzat, a odatle je kratak put do vlage i plijesni. U dnevnom boravku, u kojem temperatura rijetko pada ispod te vrijednosti, to je uglavnom teorijsko pitanje, ali u sobi koja se rjeđe koristi i okrenuta je prema sjeveru itekako je praktično. Drugi, sporedni razlog jest to što ohlađeni stan uzima nešto topline iz susjednih stanova kroz zidove.
Tu je i čisto financijska stavka koju je dobro imati na umu pri planiranju uštede u stambenoj zgradi. Pri obračunu na temelju razdjelnika topline, pravilnici obično predviđaju minimalni varijabilni trošak i korekcijske koeficijente za stanove s nepovoljnijim položajem. W praksi to znači da snižavanje temperature na vrlo nisku razinu ne mora uvijek utjecati na račun u istom omjeru koji biste mogli očekivati prema očitanjima razdjelnika. Pravila možete pronaći u pravilniku o obračunu svoje stambene zadruge ili zajednice suvlasnika.
Za kraj, važno pojašnjenje: isto se pravilo ne odnosi na obiteljske kuće, kuće na seoskim imanjima, objekte za individualni odmor ni stanove s vlastitim sustavom grijanja. Ako živite u kući ili u stanu imate vlastitu peć, glave podešavate kako vam odgovara, uključujući i pahuljicu.
Najčešće pogreške
- Radijator zaklonjen namještajem ili zavjesom. Problem je dvostruk. Toplina se slabije širi prostorijom, a senzor u glavi mjeri zrak zarobljen iza prepreke, koji je topliji od ostatka prostorije. Glava zato zaključuje da je već dovoljno toplo i prigušuje ventil, iako je prostorija i dalje hladna.
- Prašnjave lamele. Sloj prašine između lamela djeluje poput pokrivača i znatno smanjuje isijavanje topline. Usisavanje radijatora prije sezone traje nekoliko minuta, a može napraviti razliku u troškovima grijanja.
- Glava usmjerena na pogrešnu stranu. Senzor treba biti u dodiru sa zrakom u prostoriji. Ako je glava okrenuta prema zidu ili usmjerena prema dolje, prema cijevima i samom radijatoru, mjeri njihovu toplinu umjesto temperature prostorije i prerano isključuje grijanje. Pravilno postavljena glava stoji vodoravno i „gleda” prema unutrašnjosti prostorije.
- Provjetravanje uz otvoren radijator. Dotok hladnog zraka navodi glavu da otvori ventil do kraja pa radijator svom snagom zagrijava zrak koji će za koji trenutak izaći kroz prozor. Ispravan redoslijed: okrenuti glavu na najniži stupanj, intenzivno provjetravati 5 do 10 minuta, zatvoriti prozor i ponovno okrenuti glavu.
Što dalje ako samo podešavanje nije dovoljno
Podešavanje termostatskih glava prvi je i najjednostavniji korak, ali nije jedini koji vam je na raspolaganju. Ponekad se, unatoč pravilnim postavkama, neke prostorije griju znatno slabije od drugih. Tada problem više nisu same glave, nego način na koji se voda raspoređuje između pojedinih radijatora u cijelom sustavu, što se naziva hidrauličkim prigušivanjem i balansiranjem.
Zasebna, neovisna poluga je temperatura vode koja izlazi iz kotla, koja se podešava na samom kotlu ili regulatoru, kao i postavka cirkulacijske pumpe, koja određuje koliko te vode kruži instalacijom. To su tri različite razine regulacije i tek zajedno daju cjelovitu sliku troškova grijanja.
Dambat – pouzdan proizvođač pumpi i hidrotehničkih uređaja s certifikatima kvalitete.
Često postavljana pitanja
Što znače brojevi na termostatskoj glavi?
Brojevi označavaju ciljanu temperaturu prostorije, a ne jačinu grijanja. Okvirno: 1 znači oko 12 do 14 °C, 2 znači 15 do 16 °C, 3 znači 20 do 22 °C, 4 znači 22 do 24 °C, a 5 znači 26 do 28 °C. Točne se vrijednosti neznatno razlikuju ovisno o proizvođaču termostatske glave.
Ubrzava li postavka termostatske glave na maksimum zagrijavanje prostorije?
Ne. Ventil u radijatoru potpuno se otvara bez obzira na odabrani broj kada je u prostoriji hladnije od zadane temperature. Viši broj označava samo viši prag pri kojem će se ventil zatvoriti, što znači veću potrošnju energije, a ne brže postizanje ugodne temperature.
Koliko štedim snižavanjem temperature grijanja za 1 stupanj?
Oko 5 do 8 %, u prosjeku 6 % potrošnje toplinske energije za svaki stupanj sniženja. Istu vrijednost navode njemačka energetska agencija dena i poljska kampanja toplinarske industrije „20 stupnjeva za klimu”. W slabo izoliranom domu učinak će biti veći, a u dobro izoliranom manji.
Zašto u mojem stanu termostatska glava ne dopušta da spustim temperaturu ispod položaja 2?
To proizlazi iz članka 134. Uredbe ministra infrastrukture o tehničkim uvjetima za zgrade. Propis određuje da u višestambenim zgradama koje se griju iz toplinske mreže ili vlastitog izvora na ulje, plin ili struju regulatori moraju omogućiti snižavanje temperature, ali ne ispod 16 °C. To je tehnički zahtjev za instalacije, a ne zabrana upućena stanarima. Ne odnosi se na obiteljske kuće ni na stanove s vlastitim sustavom grijanja.
Zašto radijator zaklonjen namještajem slabije grije?
Senzor u termostatskoj glavi osjeća temperaturu zraka zarobljenog neposredno uz radijator. Ako je taj zrak topliji od ostatka prostorije zbog namještaja ili zavjese koja zaklanja radijator, glava će prerano zatvoriti ventil, prije nego što se cijela prostorija stigne zagrijati.
Isplati li se potpuno isključiti grijanje kad niste kod kuće?
Obično ne. Zidovi i podovi pohranjuju toplinu, pa njihovo potpuno hlađenje poslije zahtijeva više energije za ponovno zagrijavanje nego održavanje stalne, nešto niže temperature tijekom istog vremena. Sigurnije je sniziti temperaturu za 2 do 3 °C nego potpuno zatvoriti radijator.
