Regulator uz radijator ima pet brojeva i pahuljicu, a upute za uporabu uz njega nitko nikada nije priložio. Odatle proizlazi većina kućnih nesporazuma s grijanjem: netko okreće na maksimum kako bi bilo brže, netko drugi sve zavrne do nule prije odlaska na posao, a račun ipak stiže veći nego što bi trebao. U ovom članku objašnjavamo što ti brojevi znače, koja se temperatura pokazuje najboljom u kojoj prostoriji i koliko se stvarno može uštedjeti smanjenjem temperature za jedan stupanj.
Što znače brojevi na termostatskoj glavi
Najvažnije za početak: broj na regulatoru nije jačina grijanja, nego temperatura koju želiš imati u sobi. Glava u sebi ima senzor koji mjeri zrak oko sebe i sam otvara ili prigušuje dovod vruće vode do radijatora. Postavljaš cilj, a ne jačinu.
Pojedinim položajima otprilike odgovaraju sljedeće temperature:
| Položaj | Temperatura | Gdje se provjerava |
|---|---|---|
| ❄ | oko 6 do 8 °C | samo zaštita instalacije od smrzavanja |
| 1 | oko 12 do 14 °C | predsoblje, garaža, pomoćne prostorije |
| 2 | oko 15 do 16 °C | spavaća soba |
| 3 | oko 20 do 22 °C | dnevni boravak, dnevna soba, radna soba |
| 4 | oko 22 do 24 °C | kupaonica |
| 5 | oko 26 do 28 °C | granična vrijednost, nepotrebna u svakodnevnoj upotrebi |
Rasponi se neznatno razlikuju ovisno o proizvođaču termostatske glave, pa ih shvati kao orijentacijske vrijednosti, a ne kao precizne temperature. Pravilo je ipak zajedničko svima: što je veći broj, to treba biti toplije u prostoriji prije nego što radijator prestane grijati.
Zašto postavka ne utječe na brzinu zagrijavanja prostorije
To je vjerojatno najčešći nesporazum povezan s grijanjem. Kada se vratiš u ohlađen stan, instinkt ti govori da okreneš regulator na maksimum i tako ubrzaš zagrijavanje. No termostatska glava ne radi kao papučica gasa.
Ako je u prostoriji hladnije od zadane vrijednosti, ventil se potpuno otvara, neovisno o tome je li postavljen na trojku ili na peticu. Do radijatora teče potpuno ista količina vruće vode. Razlika se pojavljuje tek na kraju: na trojci radijator će prekinuti dovod kada u prostoriji bude 20 do 22 stupnja, a na petici će grijati dalje, sve do 26 ili 28. Prostorija će se zagrijati jednako brzo, samo se u drugom slučaju neće zaustaviti u trenutku kada postane ugodno.
Rezultat je zato takav da plaćate pregrijavanje, a ne brzinu. Ako želite da se prostor brže zagrije, učinkovitije je osloboditi radijator i zatvoriti vrata sobe nego mijenjati postavke.
Koja temperatura u kojoj prostoriji
Postaviti istu vrijednost posvuda praktično je, ali skupo. Najveće uštede postižu se upravo razlikovanjem: u kuhinji i spavaćoj sobi jednostavno vam ne treba toliko stupnjeva kao u dnevnom boravku.
Polazišna točka od koje vrijedi krenuti jesu smjernice Svjetske zdravstvene organizacije (Housing and Health Guidelines). WHO navodi 18°C kao minimalnu sigurnu temperaturu za zdrave odrasle osobe tijekom sezone grijanja. Ispod te granice raste rizik od zdravstvenih problema, osobito kod djece i starijih osoba, pa ovo nije mjesto za pretjerano štedjenje.
- Dnevni boravak i dnevna soba: 20 do 22°C. Ovdje provodite najviše vremena mirujući, pa hladnoću najviše osjećate.
- Spavaća soba: 15 do 18°C. Hladniji zrak pogoduje boljem snu, a pod poplunom je ionako toplo.
- Kupaonica: 22 do 24°C. Jedina prostorija u kojoj boravite mokri i razodjeveni, pa je viša temperatura ovdje opravdana.
- Kuhinja: 18 do 20°C. Pećnica, ploča za kuhanje i hladnjak sami od sebe ispuštaju dosta topline.
- Rijetko korištene prostorije: najmanje 15°C. Ne niže, jer ohlađeni zidovi počinju nakupljati vlagu.
Snižavanje temperature noću i tijekom odsutnosti
Zavrnuti sve radijatore prije odlaska na posao čini se najjednostavnijim načinom uštede. U praksi se to obično ne isplati, a vrijedi znati zašto.
Toplina se ne zadržava samo u zraku. Pohranjuju je zidovi, podovi, namještaj, cijela masa zgrade. Nekoliko sati bez grijanja ne hladi samo zrak, koji se brzo zagrijava, već i sve te pregrade koje se zagrijavaju sporo i skupo. Po povratku sustav mora nadoknaditi sav taj gubitak, a to troši više energije nego što bi koštalo održavanje nešto niže temperature tijekom tog vremena.
Zato je razumnije smanjiti temperaturu za 2 do 3 stupnja, primjerice okrenuti regulator s trojke na dvojku, nego ga zavrnuti do nule. Kuća se tada neće stići ohladiti, a nećete dodatno plaćati ponovno zagrijavanje zidova.
Koliko ćete uštedjeti smanjenjem grijanja za jedan stupanj
U energetskom sektoru postoji jednostavno praktično pravilo: svaki stupanj niže znači oko 5 do 8 posto manju potrošnju toplinske energije, u prosjeku otprilike 6 posto. Istu vrijednost neovisno navode njemačka energetska agencija dena i poljska kampanja toplinske industrije „20 stupnjeva za klimu", koju provodi Gospodarska komora za toplinarstvo Poljske.
Odakle ta brojka? Radijator predaje toplinu kako bi izjednačio razliku između temperature u prostoriji i vanjske temperature. U sezoni grijanja ta razlika u prosjeku iznosi petnaestak stupnjeva. Jedan stupanj stoga je otprilike jedna petnaestina ukupnog rada koji instalacija mora obaviti, pa odatle proizlazi tih nekoliko posto.
Važna napomena: to je orijentacijsko pravilo, a ne stalna fizikalna vrijednost jednaka za svaku kuću. U slabo izoliranoj zgradi učinak izražen u potrošenim kilovatsatima bit će znatno veći jer su gubici veći. U dobro izoliranoj kući, gdje mnogo topline daju sunce i svakodnevni život ukućana, isti jedan stupanj proporcionalno će činiti manju razliku.
Zašto se u zgradi središnje grijanje ne može na regulatoru spustiti ispod dvojke
Ako živite u višestambenoj zgradi i termostatska glava ima graničnik koji ne dopušta spuštanje niže, to nije kvar ni zlonamjernost uprave. To je posljedica zahtjeva zapisanog u Uredbi ministra infrastrukture o tehničkim uvjetima kojima moraju udovoljavati zgrade i njihovo smještanje.
Vrijedi odmah naglasiti kome je ovaj propis namijenjen jer to zna biti izvor nesporazuma. Članak 134. određuje kakva svojstva mora imati instalacija: u zgradama koje se napajaju iz toplinske mreže ili iz vlastitog izvora na ulje, plin ili električnu energiju regulatori moraju raditi automatski i omogućiti snižavanje temperature, ali ne ispod 16°C u prostorijama s projektnom temperaturom od 20 stupnjeva i višom. To je tehnički zahtjev za uređaje i projekt instalacije, a ne zabrana upućena stanaru niti propis koji govori koliko stupnjeva smijete imati u dnevnom boravku.
Odakle uopće upravo ta granica? Ponajprije iz brige za samu zgradu. Jako rashlađeni zidovi, osobito u kutovima, uz prozore i iza namještaja, počinju skupljati kondenzat, a odatle je kratak put do vlage i plijesni. Kod dnevnog boravka koji rijetko pada ispod te vrijednosti to je uglavnom teoretski važno, ali kod rjeđe korištene sobe na sjevernoj strani itekako je praktično. Drugi, sporedni razlog jest to što rashlađen stan kroz zidove preuzima nešto topline od susjednih stanova.
Tu je i čisto financijski aspekt o kojem vrijedi znati pri planiranju ušteda u stambenoj zgradi. Kod obračuna na temelju razdjelnika topline pravilnici obično predviđaju minimalni promjenjivi trošak te korektivne faktore za stanove s manje povoljnim položajem. U praksi to znači da vrlo veliko snižavanje temperature ne mora uvijek biti razmjerno vidljivo na računu, onako kako bi se moglo očekivati prema očitanjima razdjelnika. Pravila možeš pronaći u pravilniku o obračunu svoje stambene zadruge ili suvlasničke zajednice.
Na kraju važno upozorenje: isto se pravilo ne odnosi na obiteljske kuće, stambene objekte na poljoprivrednim gospodarstvima, zgrade za individualnu rekreaciju ni stanove opremljene vlastitim sustavom grijanja. Ako živiš u kući ili u stanu imaš vlastitu peć, termostatske glave podešavaš kako smatraš prikladnim, uključujući i pahuljicu.
Najčešće pogreške
- Radijator zaklonjen namještajem ili zavjesom. Problem je dvostruk. Toplina se slabije širi po prostoriji, a senzor u glavi mjeri zrak zarobljen iza prepreke, koji je topliji od ostatka prostorije. Glava stoga zaključuje da je već dovoljno toplo i pritvara ventil, iako je prostorija još uvijek hladna.
- Prašnate lamele. Sloj prašine između lamela djeluje poput deke i znatno ograničava odavanje topline. Usisavanje radijatora prije sezone traje nekoliko minuta, a može utjecati na troškove grijanja.
- Glava usmjerena u pogrešnom smjeru. Senzor treba biti u kontaktu sa zrakom iz prostorije. Ako je glava okrenuta prema zidu ili usmjerena prema dolje, prema cijevima i samom radijatoru, mjeri njihovu toplinu umjesto temperature prostorije i prerano isključuje grijanje. Pravilno postavljena glava nalazi se u vodoravnom položaju i „gleda" prema unutrašnjosti prostorije.
- Provjetravanje dok je radijator odvrnut. Dotok hladnog zraka uzrokuje da glava potpuno otvori ventil i radijator svim silama zagrijava zrak koji će uskoro izaći kroz prozor. Ispravan redoslijed: zavrnuti glavu na najniži stupanj, intenzivno provjetravati 5 do 10 minuta, zatvoriti prozor i ponovno odvrnuti glavu.
Što dalje ako sama regulacija nije dovoljna
Podešavanje termostatskih glava prvi je i najjednostavniji korak, ali nije jedini koji ti je na raspolaganju. Ponekad, unatoč pravilnim postavkama, neke se prostorije griju znatno slabije od drugih. Problem tada više nisu same termostatske glave, nego način na koji se voda raspoređuje između pojedinih radijatora u cijelom sustavu, pojava koja se naziva hidrauličko balansiranje sustava grijanja.
Zasebna, neovisna poluga je temperatura vode koja izlazi iz kotla, koja se podešava na samom kotlu ili regulatoru, kao i postavka cirkulacijske pumpe, koja određuje koliko te vode cirkulira instalacijom. To su tri različite razine regulacije i tek zajedno daju potpunu sliku troškova grijanja.
Dambat – pouzdan proizvođač pumpi i hidrotehničke opreme s certifikatima kvalitete.
Najčešće postavljana pitanja
Što znače brojevi na termostatskoj glavi?
Brojevi odgovaraju ciljanoj temperaturi prostorije, a ne jačini grijanja. Okvirno: 1 je oko 12 do 14°C, 2 je 15 do 16°C, 3 je 20 do 22°C, 4 je 22 do 24°C, a 5 je 26 do 28°C. Točne se vrijednosti neznatno razlikuju među proizvođačima glava.
Ubrzava li postavljanje termostatske glave na maksimum zagrijavanje sobe?
Ne. Ventil u radijatoru potpuno se otvara neovisno o odabranom broju kada je u prostoriji hladnije od zadane temperature. Viši broj znači samo viši prag pri kojem će se ventil zatvoriti, što dovodi do veće potrošnje energije, a ne do bržeg postizanja ugodne temperature.
Koliko štedim smanjenjem grijanja za 1 stupanj?
Oko 5 do 8%, prosječno 6% potrošnje toplinske energije za svaki sniženi stupanj. Istu vrijednost navode njemačka energetska agencija dena i poljska kampanja toplinarske industrije „20 stupnjeva za klimu". U slabo izoliranoj kući učinak će biti veći, a u dobro izoliranoj manji.
Zašto u mom stanu termostatska glava ne dopušta spuštanje ispod položaja 2?
To proizlazi iz članka 134. Uredbe ministra infrastrukture o tehničkim uvjetima za zgrade. Propis određuje da u višestambenim zgradama koje se opskrbljuju iz toplinske mreže ili vlastitog izvora na loživo ulje, plin ili električnu energiju regulatori moraju omogućiti snižavanje temperature, ali ne ispod 16°C. To je tehnički zahtjev za instalaciju, a ne zabrana usmjerena na stanara. Ne odnosi se na obiteljske kuće ni stanove s vlastitim sustavom grijanja.
Zašto radijator zaklonjen namještajem slabije grije?
Senzor u termostatskoj glavi osjeća temperaturu zraka zarobljenog neposredno uz radijator. Ako je taj zrak topliji od ostatka prostorije zbog zaklanjanja namještajem ili zavjesom, glava prerano prigušuje ventil, prije nego što se cijela prostorija stigne zagrijati.
Isplati li se potpuno isključiti grijanje dok niste kod kuće?
Obično ne. Zidovi i podovi pohranjuju toplinu, pa njihovo potpuno hlađenje kasnije zahtijeva više energije za ponovno zagrijavanje nego održavanje stalne, nešto niže temperature tijekom istog vremena. Sigurnije je smanjiti temperaturu za 2 do 3°C umjesto da radijator potpuno isključite.
